FORM ŽENA GO SDP NOVA GRADIŠKA

DAN ŽENA: Iako su se prava žena poboljšala još uvijek su diskriminirane

 Tradicionalno na konferenciji upriličenoj u povodu 8. ožujka Dana žena  okupile su se  na konferenciji za novinare  dr. Ljepša Rakas Vujčić, Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova i predsjednica Grada Nova Gradiška i  Gradskog vijeća Nova Gradiška, Marija Bradašić Mikolčević, predsjednica Foruma žena  GO SDP-a Nova Gradiška i Ivana Trupina, zamjenica novogradiškog gradonačelnika. Govorile su o ženskim pravima  i solidarnosti među ženama, primjerima nasilja nad ženama,  zapostavljanja žena i neadekvatnog  priznavanja njihovog rada i doprinosa u razvoju  društva,  te potrebi  da se žene još uvijem moraju boriti  za svoja prava.

    -Već 111 godina slavi se Međunarodni dan žena. Prihvatile su ga brojne kulture  ali, nažalost, još uvijek  imamo u svijetu brojne zemlje  gdje on nije prihvaćen.  Trudimo se obilježiti doprinos žena u razvoju ekonomije  i gospodarstva, te razvoju društva općenito i  na taj način zahvaliti ženama  na onome što su u prošlosti, a što i dana s rade za društvo u cjelini.

    Kada govorimo o ženama u Hrvatskoj, stanje  početkom  2020. godine  je  izuzetno loše. U prva tri mjeseca imali smo četiri slučaja   femicida, nemamo mišljenje Vlade o reproduktivnim pravima žena, odbijena je i odluka Ustavnog suda,  a  svakodnevno se  susrećemo s diskriminacijom žena na tržištu rada. Nažalost, stanje još uvijek nije onakvo  kakvo bismo htjeli bez obzira koliko se za to borimo.  Što više se borimo za ženska prava sve ih manje imamo.  Moramo stoga biti još glasnije.

     Po meni situacija  u  Novoj Gradiški  je izuzetno dobra kada se osvrnemo na zapošljavanja i kada vidimo da  u gradskim ustanovama  imamo tri ravnateljice, da  u gradskoj upravi  imamo 27 zaposlenica i 13 zaposlenika, a u Gradskom vijeću  je  6 žena   koje aktivno sudjeluju u svim društvenim  sferama i bore se za prava svih naših građana.

    U gradu imamo  jednu novinu, a to je projekt u koji smo ušli sa Informativno-pravnim centrom iz Slavonskog Broda . Radi se o  Sigurnoj  zoni,  odnosno  jednoj prostoriji u Ulici slavonskih graničara gdje su žene  dobrodošle po pravni savjet,   ali i sve žrtve obiteljskog nasilja tamo mogu  potražiti psihosocijalnu pomoć i pravnu pomoć.  

   Provodimo i projekt Zaželi u kome zapošljavamo 50  dugotrajno nezaposlenim ženama kojima  to puno znači kao i  socijalno uključivanje  u društvo i doprinos zajednici u kojoj žive - kazala  je Ivana Trupina.

    Dr. Ljepša Rajas Vujčić je kazala  da su se  okupile da progovore o pravima žena i onim pravima koja se, nažalost, kako je naglasila,  još uvijek krše.  Podsjetila je da se o problemima žena i ženskom pitanju s  počelo javno počelo govoriti početkom 19. stoljeća, na  prvu deklaracija o pravima žena   koju donijela  Socijalistička partija Amerike, da  bi se potom  taj pokret   preselilo i u Europu, a  Klara Cetkin 1910. godine prvi put na ovim područjima govorila o  pravima žena i  pravima koja se  ne poštuju.     

     -Početkom 19. stoljeća se krenulo s obilježavanjem Međunarodnog dana žena  kako bi se ukazalo  na neravnopravan položaj žene u društvu,  na teške uvjete rada koji su tada bili u tekstilnoj industriji gdje su žene  puno  sati radile u lošim radnim uvjetima i bile slabo plaćene. Kroz dva stoljeća prava žena su se poboljšala, međutim, još uvijek je to daleko od  idealnog. I danas u društvu imamo više nezaposlenih žena nego muškaraca, žene su slabije plaćene za ista radna mjesta, zarađuju oko 20 posto manje od muškaraca i imaju 17 posto manju mirovinu.

  Kako se u hijerarhiji, bilo u politici, gospodarstvu   bilo gdje drugdje na rukovodećim mjestima penjemo po toj ljestvici   uvijek je više muškaraca  na rukovodećim  i bolje plaćenim radnim mjestima. Mislim da se to sve mijenja na bolje, ali  još uvijek sporo. Mi žene češće upisujemo fakultete, češće ih završavamo, magistriramo i doktoriramo, ali su neka mjesta kod nas više rezervirana  za muškarce.  Vidimo u našoj politici vidimo da je  u Saboru više muškaraca  nego žena. Što se tiče našeg Gradskog vijeća tu stvari idu nešto nabolje pa imamo 30 posto žena, a i predsjednica Gradskog vijeća je žena.

     Svi nastojimo naglasiti nasilje nad ženama.  Nažalost,  još uvijek je prisutno da je,bez obzira  koliko god konvencija, deklaracija i zakona donijeli, prevencija je još uvijek slaba, a i poslije su sankcije slabe pa se nasilje i dalje ponavlja. 2019. godine u Hrvatskoj je ubijeno 13 žena, a na početku 2020. godine  6 među kojima su dvije djevojčice.   Za naglasiti je da ih nisu ubili ni korona viru, ni migranti, nego njihovi najbliži ili njihovi  susjedi. Tu prevencija i sankcije još uvijek zakazuju i tu se mora više  raditi, najprije na prevenciji, a poslije i na sankcioniranju počinitelja.

     Usvoje ime, u ime  žena iz Gradskog vijeća  i Povjerenstva za ravnopravnost spolova  i  ovdje nazočnih kolegica svim djevojčicama, djevojkama, majkama, ženama ,bakama, prijateljicama, gospođama, i  damama,  čestitam  Međunarodni dan žena,  želim  svako dobro, puno zdravlja, sreće u privatnom životu, zadovoljstva  više optimizma  i da sve bude bolje - kazala je  sr. Ljepša Rakas Vujčić.

      -Primijetila sam da se o ženama priča samo u dva slučaja. To je u slučajevima vezanim uz nasilje  koje žene trpe, a drugi slučaj je  dan kada slavimo Dan žena. Kao što smo već čuli žene se moraju boriti za  svoje pozicije i položaje   tijekom cijelog života. Sve to padne u zaborav  jer na površinu u medijima isplivaju neki negativni slučajevi. Slušamo samo  femicidu i nasilju nad ženama. Kao grad se trudimo  pomoći ženama, osnovana je i sigurna zona i  na taj način želimo  doprinijeti  boljoj sigurnosti i  položaju žena, te da se  osjećaju bolje . Jednostavno, na razini cijele države stanje je  dosta  liše. Vidite o čemu se piše i o čemu se izvještava. Nisam nigdje vidjela da se piše o nekim uspjesima žena. To padne u zaborav, iako imamo krasnih uspjeha žena  na razini države, pa i u našem gradu.  Super je što imamo toliko žena na funkcijama, ali nikako mi žene da uhvatimo  korak s muškarcima.  Još smo na lošije plaćenim  poslovima. Ako krenemo od početaka i žena iz tekstilne industrije koje su se prve  pobunile, došli smo do toga da je i danas tekstilna industrija katastrofa za žene.   Iako  unazad stotinjak godina  ima pomaka  očito to još nije dovoljno i još se puno toga mora učiniti da se osjeti da žene vrijede  i da zaslužuju bolji status u društvu - kazala je  Marija Bradašić Mikolčević.

 

 

 

ž

Slične objave