Caro diario - 117 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
24. veljače 2016.

GAY PRIDE NA SOVJETSKI NAČIN (humoreska)

(Kao što ste i sami primijetili, počesto mi se u ovim "Prilozima..." događa da namjerno prekinem abecedni niz da bih ubacio temu koja mi se čini zanimljivijom – a posebno aktualnijim od one koja slijedi abecedni poredak. Ovaj put je odstupanje od uobičajenog rasporeda još uočljivije, jer se u "Prilozima..." prvi put pojavljuje humoreska. Ukratko, za autora ovih redova, razgrtanje septičke jame trijumfalnog sekularnog fundamentalizma najčešće je bila prava muka – ovaj put to je čisti užitak!)

(Ured upravitelja i partijskog sekretara kolhoza Novobuzorantsk – čovjek se zove Aleksej Nikolajevič Samojlov. Upravitelj piše nešto običnom olovkom – sastavljanje dopisa očigledno mu ne ide od ruke. U sobu ulazi njegov zamjenik Porfirije Ilič Strelcov.)
STRELCOV: Zdravstvuj, tovariš sekretar! Što to radiš?
SAMOJLOV: Ne pitaj me ništa, Porfirije. Pišem Centralnom komitetu... Kad si već tu, znaš li ti što to znači (slovka) G-a-y P r i d e?
STRELCOV: Pa, učio sam nešto engleski na kursu. Znam da "gay" na engleskom znači "veseo".
SAMOJLOV: Veseo, kažeš. E, Boga mi sam ja jako neveseo što se moram ovim baviti. Ja ne znam engleski, ali su mi objasnili da "Gay Pride" znači nekakvu povorku, miting ili što li već ne, za pedere i lezbijke...
STRELCOV: A, da sad sam se sjetio. Jučer mi reče Volođa Blohin da se više ne smije reći "peder" nego "homoseksualac".

SAMOJLOV (opsuje): Jesmo li zato ginuli i izvojevali pobjedu u socijalističkoj revoluciji da bismo lomili jezik s riječima trulog kapitalizma...
STRELCOV: 'Oprosti što te prekidam, tovariš sekretar, ali zašto mi uopće pričamo o ovome?
SAMOJLOV: Rekao sam ti da pišem Centralnom komitetu, kao odgovor na njihov dopis. Sjedni da ti pročitam – napisao sam tek nekoliko redaka. Dakle – "Prezidiju CK u Moskvi – Dragi druzja! Primio sam vaš dopis i pažljivo ga pročitao. Kao odani boljševik i vatreni pobornik našeg voljenog druga Staljina dat ću sve od sebe da izvršim sve zadatke koje mi vaše pismo nalaže, ali moram priznati, riskirajući time partijsku kritiku, da imam neke primjedbe, i to kao stari boljševik i komandant brigade u obrambenom ratu! Naime, naša partijska organizacija je nedavno osnovala fond za novčanu pomoć bolesnim drugovima i drugaricama, kao i obiteljima koja imaju malu djecu. Nakon vašeg dopisa taj ćemo novac morati utrošiti na onaj imperijalistički izraz – ja sam posvetio najbolje godine borbi protiv trulog kapitalizma i zapadnog imperijalizma, pa takve izraze na njihovom jeziku ne želim ni napisati. Međutim, budući da sam uvijek spreman dati život za našu veličanstvenu Partiju i druga Staljina, a svjestan da su ovu odluku donijeli Prezidiji CK i Europska unija..."
STRELCOV: 'Prosti, druže Samojlov, kakva te Europska unija spopala – i što je to uopće? Odluku su na zajedničkom sastanku donijeli CK i Kominterna...
SAMOJLOV: Imaš pravo, stari druže – hvala ti što si me upozorio! Kako sam uopće mogao pomiješati Komiternu, perjanicu svjetskog komunizma i nekakvu instituciju trulog kapitalizma? Odmah ću to ispraviti! (Autor ovdje preporučuje čitateljima da odmah pročitaju zadnji odjeljak odrednice "Kominterna".)
(U sobu bez kucanja žurno ulazi Aljoša Prokofjev, partijski instruktor kolhoza)
PROKOFJEV: Drugovi, oprostite što ovako ulazim, ali imam dobru i još bolju vijest. (Obraća se Strelcovu): Davaj votku, druže zamjeniče, ovo se mora proslaviti! (Najprije sam otpije gutljaj): Živjeli! Najprije ona dobra vijest – znate li što je to "sukob interesa"?
SAMOJLOV: Znam otprilike – baš jučer sam to pročitao u partijskom priručniku. Čekaj, ali to se odnosi samo na kapitaliste, a ne na nas.
PROKOFJEV: A znate li kad je peder...
STRELCOV: Kaže se "homoseksualac", Aljoša.
SAMOJLOV: Nemoj ga prekidati, neka dovrši.
PROKOFJEV: E, on je u sukobu interesa kad mu se digne na zgodnu žensku. (Svi se grohotom smiju.)
SAMOJLOV: E, pravi si šeret, Aljoša, odavno se nisam ovako slatko nasmijao. A što je ona dobra vijest?
PROKOFJEV: E, to će vas posebno oduševiti! Upravo je na radiju objavljeno da je drug Mihail Šolohov, najbolji književnik na svijetu...
Strelcov: I intelektualna perjanica socijalizma – upravo sam pročitao njegov "Tihi Don", prekrasna knjiga!
PROKOFJEV (nastavlja): ...predložio hitan sastanak CK SSSR i Kominterne, s jedinom točkom dnevnog reda – da se ukine donesena odluka o održavanju: kako se ono kaže na engleskom?
STRELCOV: Gay Pride.
PROKOFJEV: E, to! Ne samo da se nitko nije javio za riječ, već je prijedlog jednoglasno prihvaćen, kao na zatvorenoj sjednici Europske komisije...
STRELCOV: Što je ovo ljudi, zarazna bolest? Malo prije si ti, druže sekretaru, (obraća se Semjonovu) rekao "europska" ... ne sjećam se više što, a sad i Aljoša, umjesto Kominterne, spominje nekakvu Europsku komisiju ili kako...
SEMJONOV: Pusti sad to, druškane – vjerojatno se tim trulim kapitalistima sada štuca. Ajd' mi da trgnemo još jednu malu votku, pa da krenemo u nove radne pobjede: onako kako nas tovariš Staljin uči!

K (nastavak)

 

"KLASNA BORBA" (ili "Klasa Pesimist")

Uz usputnu primjedbu da često zaboravim navesti zajednički nadnaslov ("Prilozi...") ove kolumne, ovoj naizgled politički subverzivnoj (!) odrednici nužan je svojevrsni uvod. Uvrštena tek naknadno u zadani abecedni red, ona predstavlja stanoviti pojmovni kontinuitet s dva pojma koji joj slijede (ali i s onim koji joj prethodi). Konačno, svatko zna da je sintagma "klasna borba" doista izvorno boljševički pojam – ali, što bi trebao značiti pojam u zagradama? Oni koji su barem ponekad pročitali kolumnu za mnoge kontraverznog Ante Tomića u "Jutarnjem listu" znaju da je njezin naziv "Klasa 'Optimist'", pri čemu pojam "optimist" ne znači ono što je svima poznato, već spada u terminologiju jedrenja kao sportske discipline.

Bilo kako bilo, ovaj diskurs nećemo početi pojmom "klasna borba", već pojmom "klasa" – koji, naravno, prednji pojam u sebi sadržava. Nužno je napomenuti da su dva izvora kojima ćemo se poslužiti izričito marksistički postulirana. Prvi je citat iz poznatog "Rječnika stranih riječi..." Bratoljuba Klaića (iz ovoga jasno proizlazi da Klaić i pojam "kapitalizam" procjenjuje s izrazito marksističke pozicije: gotovo anegdotalno zvuči da on onaj tip "eksproprijatora" – kako ih zove Marx –za koje se danas najčešće rabi izraz "neokapitalist" /ili – u užem smislu – "poduzetnik"/ – naziva turcizmom "spahija"!, koji je autor uzeo od Lenjina, a koji glasi: "Društvenim klasama nazivaju se velike grupe ljudi koji se razlikuju po svome mjestu u historijski određenom sistemu društvene proizvodnje, po svom odnosu (...) prema sredstvima za proizvodnju, po svojoj ulozi u društvenoj organizaciji rada, a i po načinu dobitka i razmjerima onoga dijela društvenoga bogatstva kojim raspolažu. Klase su takve grupe ljudi od kojih jedna može sebi prisvojiti rad druge grupe, zahvaljujući razlici njihova mjesta u određenom poretku društvene privrede..." ("Marksizam-lenjinizam", kako se nekad ta ideologija najčešće nazivala, jest odavno prevaziđeni političko-ekonomski svjetonazor – ali, mora se priznati da je zadnja rečenica ubitačno točna: danas više nego ikad!)

Klaić supsumira ovaj citat svojim afirmativnim zaključkom, u koji unosi sintagmu iz našeg naslova ("klasna borba"), a koji glasi: "Neizbježiva posljedica podjele društva na klase sa nepomirljivo suprotnim interesima jest klasna borba", da bi obradu tog pojma zaključio s pomalo "štreberskom" pohvalom: "Proces razvitka u socijalizmu ide prema likvidaciji klasa". Drugi citat je uzet iz "Krležine" Enciklopedije Leksikografskog zavoda", izdane tri godine prije (1959) Klaićeva rječnika (odrednica se inače zove "KLASE, DRUŠTVENE", a zadnji podnaslov u njoj je upravo "klasna borba". Budući da i autor u ELZ, osim poglavlja o "postanku klasa" (tj. o njihovom razvoju) također najviše citira Lenjina (ali, naravno i Marxa), zadržat ćemo se samo na tom posljednjem poglavlju – posebno u smislu pitanja koliko je pojam "klasna borba" i danas relevantan (a svakako jest!) – naravno, ne u "marksističko-lenjinističkom" smislu, iako bi njegovo apriorno i kategorično odbacivanje značilo isti uskogrudni politički primitivizam kakav je i doveo do gotovo potpunog izumiranja marksističke ideologije(ali i prakse!) pod teretom sveobuhvatne neokapitalističke "eksproprijacije" (Marxov izraz).

(Nakon dvodnevne pauze u ukucavanju teksta "u hodu" sam odlučio da ovu odrednicu – izbjegavajući predugačke priloge – ovim zaključim, s tim da sličnu problematiku obradim u prilozima "Radnička klasa" /zašto ne?!/, "Štrajkovi – unaprijed izgubljena bitka" i možda još ponekim sličnim.)

KOMINTERNA (preneseno značenje)

U početnom dijelu ovih "Priloga..." već sam uporabio odrednicu "Kominterna", u vrijeme kad odrednice nisam podvrgnuo strogom abecednom redu (kako znamo, događalo se to i kasnije). Budući da EU iz dana u dan sve više iskazuje značajke ideološkog jednoumlja Kominterne, nikad nije previše ponovno se vraćati toj analogiji.

Dakle, što je to (bila) Kominterna? Ona ista ELZ iz 1959. godine, koju smo spomenuli i u prethodnom prilogu, navodi je pod punim nazivom "Komunistička internacionala". Prilog zauzima otprilike stranicu i po, a mi ćemo ovdje citirati onaj (koji je, uostalom, citiran i u ranijem prilogu) dio koji je najrelevantniji u političkom kontekstu zadanim skupnim (nad)naslovom ("Prilozi...") "Kominterna je bila usmeravajuća snaga, kako u zemljama gde se proleterijat bori za vlast, tako i u zemljama gde je on na vlasti. Takav sistem trebalo je da obezbedi bržu pobedu proleterskih revolucija i lakšu izgradnju diktature proletarijata i socijalizma. Radi ispunjenja tih načela bila su izgrađena i stalna rukovodeća tela koja su, kao najviše instance, rukovodile celokupnim komunističkim pokretom..." U kontekstu kojim se ovdje bavimo zanima se prije svega frapantna IDEOLOŠKA sličnost ove definicije i načina na koji funkcioniraju institucije EU. Prevedeno s ekavice (bio bi odličan "štos" prevesti ovo na sveprisutni engleski jezik i poslati u rezidenciju opslužitelja krupnog kapitala), evo tek malo slobodnijeg "prijevoda" gornjeg teksta u navodnicima. "EU je usmjeravajuća snaga – koju se mora BESPOGOVORNO slušati, kao i nekad Kominternu) – kako u državama koje se ušle u Uniju tako i u onima koje će tek u nju ući. Takav sustav osigurava već ionako postignutu pobjedu multinacionalnih novčarskih korporacija i lakšu izgradnju diktature neokapitalizma i njihovih vjernih slugu nad poniženim i unesrećenim radnicima. Radi ispunjenja tih načela osnovana su stalna rukovodeća tijela, zadatak kojih je da, kao najviše instance, rukovode cjelokupnim neokapitalističkim i sekularno-fundamentalističkim pokretom". Smrt narodu – sloboda (pljačke i ugnjetavanja) neokapitalizmu! Zbog toga krećemo naprijed u nove jadne objede (umjesto u "nove radne pobjede"!) protiv svih Euroskeptika i njima sličnih ideoloških disidenata!

Share
 
Povezani tekstovi :

» Caro diario - 126

NEOFEUDALIZAM – NEOKAPITALIZAM – NEOLIBERALIZAM.Zašto smo ova tri pojma stavili pod „zajednički nazivnik“? Jednostavno zato jer je diskurs o njima – čak i u najsažetijoj formi – nužno toliko opširan da podrazumijeva otprilike...

» Caro diario - 125

(UVODNA  NAPOMENA: Stjecajem određenih „tehničkih“ okolnosti nastavak odrednice „Metajezik neokapitalizma i sekularnog fundamentalizma“ /CAJTuNG 123/, kao i odrednice naslovljene „Monti monta sulla montagna“ /CAJTuNG 124/ nisu...

» Caro diario - 124

MAMA EUROPA - MAMA TINAOtprilike sredinom siječnja naišao sam na regionalnom TV-programu na dokumentarni film mlade slovenske redateljice, pod naslovom „Mama Europa“. Pred 2-3 godine gledao sam i njezin, također dokumentarni, film naslovljen...

» Caro diario - 123

MANIFEST  KOMUNISTIČKE  PARTIJEPojam iz naslova, danas poznat pod skraćenim nazivom „Komunistički manifest“ napisali su Marx i Engels krajem 1847. godine, a objavljen je u veljači u Londonu sljedeće godine. Prema navodima iz petog sveska...

» Caro diario - 122

LIJEVI   CENTAR  (nastavak)Stjecajem okolnosti, u razmaku između dva broja CAJTuNGa, onog prošlog, u kojem je objavljen i moj prilog „LIJEVI  CENTAR (centrodestra) i ovoga koji upravo čitate, u Hrvatskoj je došlo do turbulentne političke...

» Caro diario - 121

LIBERALIZAM  PO  NILSU  MIKMARU  (nastavak)éAko se sjećate, na samom kraju našeg teksta smo rekli (otprilike) da je nužno uzeti predah od raščlambe Minkmarovih ideoloških nebuloza i nastaviti je sljedeći put. Prisjetimo se i toga da je...

» Caro diario - 120

LIBERALIZAM  po Nilsu  Minkmaru (ili NEOLIBERALIZAM)(Stjecajem okolnosti, upravo u vrijeme kad smo u „Prilozima…“ došli do drugog pojma pod slovom L naišao sam u „Spiegelu“ od 12. ožujka na članak Nilsa Minkmara, odnedavno nažalost...

» Caro diario - 118

KAKO JE NESTAO "HRVATSKI RADIŠA"?Pojam "Hrvatski radiša" nisam obradio pod slovom H iz jednostavnog razloga zato jer sam o tome napisao osvrt u "Zadarskom listu" još 7. kolovoza pretprošle godine, pa sam nastojao izbjeći da dva puta pišem o...

» Caro diario - 116

"JUGOPLASTIKA" (ne samo košarka)Stjecajem okolnosti, prilog o košarkaškom klubu iz Splita koji je pod imenom "Jugoplastika" 80-ih godina bio jedna od najboljih momčadi u Europi (a danas, pod imenom "Split" – što joj je bilo izvorno ime –...

» Ima li Srbija problem sa samom sobom?

Naknadna odluka hrvatske vlade da zatvori granicu za izbjeglice kod Bajakova, kao i očekivana "gedžovanska" reakcija Vučićeve vlade na tu odluku, podgrijala je temu o kojoj već dugo namjeravam pisati, a koja je zadana naslovom ovoga priloga....

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba