HSS BPŽ PDF Ispis E-mail
Autor Davor Vlaović   
06. srpnja 2018.

Zdravstvena zaštita mora ostati dostupna


U Hrvatsko saboru o predloženom novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti  u ima Kluba zastupnika HSS-a govorio je saborski zastupnik Davor Vlaović i upozorio na mnoge zamke, na štetu građana,  koje omogućuje predloženi Zakon kazavši.

„Nezadovoljni su pacijenti, nezadovoljni su liječnici obiteljske medicine, nezadovoljni su zaposleni  u javnim ustanovama, nezadovoljni su koncesionari, nezadovoljni su bolnički liječnici i medicinske sestre. Nisu konzultirani u pripremi Zakona. Zadovoljan  je jedino Ministar jer je Zakon u proceduri.“

Vlaović  je rekao kako svi liječnici u zdravstvenom sustavu nisu jednaki , a preloženi Zakon će produbiti postojeće i stvoriti nove nejednakosti  jer nije dovoljno konzultirana struka i nisu usuglašeni interesi pacijenata kojima je potrebna primarna, sekundarna i tercijarna razina zdravstvene zaštite nego se potencira privatizacija obiteljske medicine. Podsjetio je na financijske , kadrovske i organizacijske probleme u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

„ Javni zdravstveni sustav u fokusu mora imati pacijenta. Zdravstvena skrb mora biti jednako dostupna u svim područjima Republike Hrvatske u urbanom i u ruralnom dijelu, posebice je osjetljiva Slavonija iz koje se i danas iseljava. Danas nije tako i to treba mijenjati.  Nedostaju liječnici, samo u Brodsko-posavskoj županije nedostaje 14 liječnika obiteljske medicine. U takvim uvjetima, Županija putem domova zdravlja mora organizirati funkcioniranje sustava. Slavonske županije nemaju dovoljne fiskalne kapacitete da svojim građanima osiguraju nadstandard i dodatno ulažu u zdravstveni sustav što se od njih očekuje.“

Naglasio je nedostatak ljudskih resursa u svim segmentima zdravstva istaknuvši kako je taj problem nerješiv u djelatnosti hitne medicinske pomoći i obiteljske medicine i samo je pitanje trenutka kada će se problem preliti i na druge zdravstvene djelatnosti, na bolnički sustav jer liječnici odlaze iz Hrvatske.

„Moramo naći način kako stimulirati liječnike za ostanak u Hrvatskoj i dodatno za rad u ruralnom dijelu. Naš sustav jedan je od boljih sustava u svijetu posebice primarna zdravstvena zaštita. Takav je jer smo imali mrežu domova zdravlja, Irska se danas vraća tom modelu j- privatizacija nije dala željene rezultate. Niti predloženi Zakon ne daje rješenje. Županije i domovi zdravlja dobivaju obvezu organizirati dostupan zdravstveni sustav u 100% opsegu s do 25% raspoloživih resursa, mrtvozorstvo, posebno dežurstvo, rad nedjeljom i praznikom jer privatnici, koncesionari koji imaju ugovore s HZZO-om i financiraju se iz istog izvora kao i domovi zdravlja to mogu, ali ne moraju raditi. Zakon ponovno ne rješava taj problem. Koncesionari su u gradovima, sela im nisu zanimljiva. Zato je dobro da se liječnicima obiteljske medicine daje mogućnost raditi na dvije ili tri lokacije, ali mi u HSS-u nikako se ne slažemo s mobilnom ambulantom u kombiju ili autobusu koji će ići po selima i liječiti one koji su ostali. Dovoljno su poniženi jer nemaju trgovinu i kupuju kruh iz kombija , sada bi trebao i liječnik iz kombija davati lijek. Nemojte dodatno ponižavati seoski stanovništvo. Ima dovoljno praznih ambulanti,  škola, domova i  društvenih prostora koji su prazni. Opremimo te prostore za obavljanje zdravstvene djelatnosti u dostojanstvenim uvjetima, prevenirajmo iseljavanje. Dodatni problem je nepostojanje mehanizama kojima bi menadžment domova zdravlja omogućio nagrađivanje zaposlenih  liječnika, to treba omogućiti Zakon a ne pravilnici. Treba izjednačiti primanja liječnika privatnika i liječnika u javnom sustavu i tada im dati mogućnost izbora rada u javnom ili privatnom sustavu zdravstva. Dodatno, ako želimo zadržati liječnike u Hrvatskoj moramo im dati poseban status i financijsku sigurnost zakonodavnim okvirom. Zakon nije kompleta i treba ga do drugog čitanja doraditi kako bi zdravstveni sustav funkcionirao.

Vlaović je predložio povećanje upisnih kvota na medicinske fakultete, povećanje glavarine u ruralnim prostorima ili smanje broja osoba za koje skrbi jedan liječnik u timu na 750, povezivanje hitne medicine na primarnoj i sekundarnoj razini što bi smanjilo preklapanja nadležnosti i osiguralo dostupniju hitnu medicinsku skrb, a upravo specijalista hitne medicine najviše nedostaje i upitno je organiziranje pojačane skrbi tijekom turističke sezone, Spajanjem bi se rasteretili subspecijalisti koji ne rade svoje ambulante nego dežuraju na hitnoj. Zatražio je dodatnu sanaciju bolničkog sustava s državne razne.

Vlaović je na kraju izlaganja pohvali Ministrovo zalaganje pri vraćanju statusa Općoj bolnici Nova Gradiška jer na ta način je zdravstvena skrb dostupnija ni kvalitetnija na novogradiškom području.

Share
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba