ŽUPA CERNIK PDF Ispis E-mail
Autor Fra Vjenceslav Janjić   
12. studenog 2018.

POVEZANOST ZAGREBAČKOG BISKUPA BLAŽENOG AUGUSTINA KAŽOTIĆA S CERNIČKOM LIPOM

 

MIT ILI STVARNOST ?

Malo je onih koji znaju da se tri stabla u nas smatraju poput svetih. To su hrast, lipa i maslina. I upravo jedna takva lipa u ravnoj Slavoniji, u Cerniku kod Nove Gradiške, uzrokom je višestoljetnih prijepora. Nije toliko problematična lipa koliko je upitna njezina povezanost s zagrebačkim biskupom i prvim hrvatskim blaženikom Augustinom Kažotićem, pripadnikom redovnika Dominikanaca. U narodu još poznatim i kao Red propovjednika!

U nedjelju 11. studenog crkveni zbor župe blaženog Augustina Kažotića, iz zagrebačke gradske četvrti Peščenica, predvođeni svojim župnikom o. Markom Bijelićem , dominikancem, posjetili su župu sv. Petra , apostola u Cerniku, koju od pamtivijeka vode franjevci. Poznata je povijesna povezanost franjevaca i dominikanaca, dvaju redova iz 13. stoljeća, koji se jednim imenom nazivaju prosjačkim redovima i svaki je od njih dao svoj doprinos u obnovi tadašnjeg teškog stanja u Crkvi. U Crkvi u Hrvata ima još poveznica koje povezuju ove dva prosjačka Reda, odnosno ove dvije župe a to je štovanje prvog hrvatskog blaženika Augustina Kažotića, koji je uz to što je bio pripadnik dominikanskog reda bio i zagrebački biskup. I Cernik je do prije dvadesetak godina pripadao prostranoj zagrebačkoj nadbiskupiji, a sada pripada Požeškoj biskupiji. I prijateljske veze dvojice župnika nisu zanemarive. Obojica su rodom iz Bosanske Posavine, iz župa bogatih duhovnim zvanjima: Vidovica i Kopanica.

Prvotni cilj ovog bratskog pohoda bio je upravo promicanje kulta prvog hrvatskog blaženika Kažotića. Njegovo štovanje u Cerniku i okolici je sve rasprostranjenije , ali se ta pobožnost još uvijek nije dovoljno rasplamsala. Jedna predaja govori o povezanosti „jedne lipe na osami i bunara koji se nalazio pod njezinim krošnjama“. Ovu predaju zapisao je bosanski biskup Ivan Tonko Mrnavić. I jedna ulica u ovom mjestu nosi njegovo ime. I na kraju spomenimo da je domaći kipar Josip Bićanić još davne 1993. godine izradio reljef u drvetu s likom blaženog Kažotića , bunarom i lipom .

Župnik o. Bijelić predvodio je misno slavlje u nedjelje 11.studenog, a župski zbor iz blaženikove župe u Zagrebu je pjevao . U svojoj tematskoj propovijedi o. Bijelić je govorio i o liku i djelu blaženika koji je nebeski zaštitnik njihove župe na zagrebačkoj Pešćenici. Propovjednik je posebno istaknuo „ da je blaženi Kažotić liječnik tjelesnih i duševnih boli.“ Citirao je i svoga redovničkog subrata prof. dr. Franju Šanjeka koji u svom djelu „ Crkva i kršćanstvo u Hrvata“ pišući o Kažotiću kazao: „ Biskup Kažotić pripada krugu znanstvenika koji su na prijelazu iz 13. u 14.st.proučavali prirodne znanosti i medicinu s željom da stečenim iskustvom budu od koristi svojim suvremenicima!“ Ovime još nismo odgovorili kako povezati blaženoga Kažotića i njegovo štovanje s cerničkom lipom o kojoj se govorilo 300 godina nakon njegove smrti? Mi ljudi postavljamo granice između biskupija i župa, a štovanje svetaca nema granica! Pobožnost prema svetcima nadilazi vremena i ljudske granice.“ Nadalje je propovjednik naveo dva citata koji pokušavaju ovo potvrditi odnosno opovrgnuti. Prvi je bio bosanski biskup Ivan Tonko Mrnavić. On je najprije bio šibenski odnosno zagrebački kanonik, a kasnije ga je bečki dvor imenovao (1631. godine) bosanskim biskupom. Spomenuti biskup Mrnavić u životopisu o Kažotiću piše: „Kao ljubitelj poniznosti izmislio je blaženi Augustin Kažotić i način kako izbjeći pohvale naroda zbog čudesa koja je činio. Na svom imanju zasadio je svojom rukom i jednu lipu. Kad je ta lipa dovoljno narasla i razgranala se nagovarao je narod neka ubire lišće s tog stabla i koristi ga kao lijek. Kroz više od tri stoljeća lipa je ostala čitava ne izgubivši nikad svoje zelenilo ma kolikogod se s nje lišća obralo.“ I upravo ovo što je Mrnavić zapisao, pišući o Kažotiću, bilo je i povodom da napisano poveže s njim i jednom lipom i bunarom upravo ovdje u Cerniku.

Domaći pak povjesničar o. Julije Jančula tvrdi kako se ovdje radi o sigurnom falsifikatu navodeći četiri argumenta koji po njemu to i potvrđuju. O tome nas uvjeravaju četiri činjenice, piše u svojoj knjizi „ Franjevci u Cerniku“ spomenuti fratar. Prvo: Kažotić je bio zagrebački biskup a Cernik je u njegovo vrijeme pripadao pečujskoj biskupiji. Drugo: Kažotić je umro 300 godina ranije prije nego se cernička lipa spominje. Treće: Franjevci u svojim kronikama niti jednom riječju ne spominju lipu, a niti Kažotića. Četvrto: Pobožnost prema blaženom Kažotiću u Cerniku nikad nije zaživjela. Navodi o. Jančula!

Čuvena cernička lipa i bunar, kojima se pripisuju čudotvorna svojstva, nalazi se u parku prirode uz crkvu sv. Leonarda .Lipa, o kojoj je gore riječ, prvi put se spominje na početku 17.stoljeća. Još preciznije 1607. godine“ kao stablo na osami.“ Oko nje su se okupljali „ na mladu nedjelju“ , nakon okupacije Cernika od Turaka 1536. godine, preostali vjernici katolici i muslimani. Najvjerojatnije katolici koji su prešli na islam. Na jednom drugom mjestu piše kako je samo u jednoj godini na potezu od Broda do Cernika na islam prešlo više od deset tisuća katolika! Za one koji nisu prešli na islam duhovnu skrb vodili su bosanski franjevci. Katolici nisu smjeli stanovati zajedno s pripadnicima islama. Stanovali su na samotnim mjestima i nisu smjeli graditi svoje bogomolje od čvrstog materijala stoga kad se Turčin smisli da ih može srušiti i zapaliti. Oni su za to imali posebnu povlasticu od sultana tzv. Ahdnamu. Tad je nastala i uzrečica: „ Kuda Turčin čordom ( sabljom) tuda fratar s torbom!“ Većina od tih prisutnih Muslimana bili su katolici koji su pod prisilom prešli na islam. Cernik je konačno oslobođen od Turaka 1691. godine. Kao sjećanje na ta teška cernička vremena sačuvan je turski nadgrobni spomenik, vjerojatno posljednjeg turskog bega u Cerniku. Isti Mrnavić zapisao je 1637. godine da je blizu te lipe i bunara bila i drvena kapela posvećena sv. Leonardu, pustinjaku. Turci nisu dali graditi kršćanske bogomolje od čvrstog materijala da ih, kad god im padne na um , mogu srušiti i zapaliti. Iz tog razdoblja spominje se i prvi cernički župnik o. Ivan Poljičanin.

Nakon objeda i zajedničkog druženja gosti iz Zagreba posjetili su i ulicu u Cerniku koja nosi naziv njihova nebeskog zaštitnika bl. Augustina Kažotića, lipu i bunar o kojima se govori u ovom reportažnom prikazu i crkvu izgrađenu u čast sv. Leonardu, pustinjaku. Na kraju je o. Bijelić blagoslovio drveni reljef s likom blaženoga Kažotića i osam lipa kao spomen na osam stoljeća povijesti Cernika i pet stoljeća franjevačke duhovne skrbi za vjernike u ovom dijelu Slavonije.

Vjenceslav Janjić

IMG_6733
IMG_6749
IMG_6771
1/3 
start stop bwd fwd

 

Share
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba