Prof. Ante Gradiška
Caro diario - 118 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
18. ožujka 2016.

KAKO JE NESTAO "HRVATSKI RADIŠA"?

Pojam "Hrvatski radiša" nisam obradio pod slovom H iz jednostavnog razloga zato jer sam o tome napisao osvrt u "Zadarskom listu" još 7. kolovoza pretprošle godine, pa sam nastojao izbjeći da dva puta pišem o istoj temi. Tema je, međutim, toliko prevažna – osobito u vrijeme "pornografizacije" hrvatske politike doseže zastrašujuće razmjere – da o njoj ne samo da se MORA ponovno pisati, već bi se moralo, poput starorimskog senatora Katula, vlastodršce svakodnevno upozoravati na to da NE SMIJU zaboraviti "Hrvatskog radišu" i prava koja iz njega proizlaze. Dakle, ceterum censeo da se "Hrvatskog radišu" nakon 70 godina mora obnoviti.

A što je to "Hrvatski radiša"? Faktografske podatke o njemu slobodno možemo prepisati iz moga članka u ZL. "Prema šturim Internetskim podacima 'Hrvatski radiša' je osnovan 1903. godine, a ime pod kojim je postao poznat (…) dobio je 1913. g. (dakle, u vrijeme Austro-ugarske monarhije). Do pred oko tri godine bio sam uvjeren da je 'Hrvatski radiša' osnovan u HDZ i da se ugasio zajedno s njom" (Ovo drugo jest točno!) "Kako vidimo, to je samo dio priče – 'Radiša' je osnovan u Austro-ugarsko doba, postojao je zatim u još dva politički sasvim različita politička sustava (Kraljevina Jugoslavija i NDH), dok ga, osim SFRJ, potpuno zanemaruje još jedino današnja hrvatska država. Odlomak iz knjige Mire Kolar 'senjsko područje i Hrvatski radiša'" (kako ćemo vidjeti iz citata, kontekst kojim se autorica bavi mnogo je širi od regionalnog) "na znakovit način upozorava: "O Hrvatskom radiši malo je pisano, a posebna monografija o njemu nikad nije objavljena. Danas njegovo ime ne nosi niti jedna ulica i niti jedan dom za djecu, a više (otkada?!) nema ni Radišine ulice u Zagrebu…"

 
Caro diario - 117 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
24. veljače 2016.

GAY PRIDE NA SOVJETSKI NAČIN (humoreska)

(Kao što ste i sami primijetili, počesto mi se u ovim "Prilozima..." događa da namjerno prekinem abecedni niz da bih ubacio temu koja mi se čini zanimljivijom – a posebno aktualnijim od one koja slijedi abecedni poredak. Ovaj put je odstupanje od uobičajenog rasporeda još uočljivije, jer se u "Prilozima..." prvi put pojavljuje humoreska. Ukratko, za autora ovih redova, razgrtanje septičke jame trijumfalnog sekularnog fundamentalizma najčešće je bila prava muka – ovaj put to je čisti užitak!)

(Ured upravitelja i partijskog sekretara kolhoza Novobuzorantsk – čovjek se zove Aleksej Nikolajevič Samojlov. Upravitelj piše nešto običnom olovkom – sastavljanje dopisa očigledno mu ne ide od ruke. U sobu ulazi njegov zamjenik Porfirije Ilič Strelcov.)
STRELCOV: Zdravstvuj, tovariš sekretar! Što to radiš?
SAMOJLOV: Ne pitaj me ništa, Porfirije. Pišem Centralnom komitetu... Kad si već tu, znaš li ti što to znači (slovka) G-a-y P r i d e?
STRELCOV: Pa, učio sam nešto engleski na kursu. Znam da "gay" na engleskom znači "veseo".
SAMOJLOV: Veseo, kažeš. E, Boga mi sam ja jako neveseo što se moram ovim baviti. Ja ne znam engleski, ali su mi objasnili da "Gay Pride" znači nekakvu povorku, miting ili što li već ne, za pedere i lezbijke...
STRELCOV: A, da sad sam se sjetio. Jučer mi reče Volođa Blohin da se više ne smije reći "peder" nego "homoseksualac".

 
Caro diario - 116 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
22. prosinca 2015.

"JUGOPLASTIKA" (ne samo košarka)

Stjecajem okolnosti, prilog o košarkaškom klubu iz Splita koji je pod imenom "Jugoplastika" 80-ih godina bio jedna od najboljih momčadi u Europi (a danas, pod imenom "Split" – što joj je bilo izvorno ime – doslovno "krepava" na samom začelju druge hrvatske košarkaške lige), počinjem pisati 1. prosinca, dana u kojem će na HRT-u biti prikazan prilog pod naslovom "70 godina KK 'Split' – odiseja u žutom" (boja dresa, koja podsjeća na najslavnije dane "Jugoplastike"). Ovaj podatak inače podrazumijeva da će preostali dio teksta biti napisan sutradan, ukoliko se autor bude morao podsjetiti na neke zaboravljene detalje.

Prije svega, netko od onih koji redovito čitaju ovu kolumnu možda će se upitati čemu u kolumni koja se bavi naslovom zadanim političkim i svjetonazornim temama pisati o propalom košarkaškom klubu i time obilježavati njegov jubilej. Stvari ipak nisu tako jednostavne, tim više što itekako zadiru u politiku i svjetonazorne kanone. Naime, u svojim kolumnama u "Zadarskom listu" otprilike 4-5 puta sam pisao o tome kako je NK "Hajduk" osnovan u vrijeme Austro-ugarske monarhije, te koji je, preživjevši dvije jugoslavenske države (kraljevinu Jugoslaviju i FNRJ/SFRJ), doslovno propao tek u današnjoj hrvatskoj državi. To, naravno, podrazumijeva da ovdje nećemo spominjati sportsko i civilizacijsko ruglo koje se eufemistički naziva Prva hrvatska nogometna liga, jer je bavljenje takvom sramotom slično čišćenju septičke jame. (Budući da se ovaj prilog bavi prvenstveno košarkom, KK "Zadar" i njegovu degradaciju ipak ćemo u nastavku usputno spomenuti.).

 
Ima li Srbija problem sa samom sobom? PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
08. prosinca 2015.

Naknadna odluka hrvatske vlade da zatvori granicu za izbjeglice kod Bajakova, kao i očekivana "gedžovanska" reakcija Vučićeve vlade na tu odluku, podgrijala je temu o kojoj već dugo namjeravam pisati, a koja je zadana naslovom ovoga priloga. Dakle, na koji to način Srbija ima problem sama sa sobom – a ima ga, još od početka Miloševićeve "antibirokratske revolucije".

Početak ovako zadanoga diskursa (a na neki način i završetak) mnoge će čitatelje iznenaditi – pa možda čak i šokirati. Osnovna teza ovoga prijepora je, naime, da Srbija ima problem sama sa sobom prije svega zato jer je svoje imperijalne ciljeve mogla ostvariti jedino u okviru Jugoslavije (?!) – kao što ih je, uostalom, u velikoj mjeri ostvarila i u kraljevini Jugoslaviji i u Titovoj SFRJ. Zašto je tome tako?

Još od dva balkanska rata, koji su značili početak imperijalističkih napada Srbije na susjedne države u cilju proširenja svog teritorija, pa do danas, Srbija ima ozbiljne probleme samo s kosovskim Albancima, koji su – kako proizlazi iz jedne knjižice (ime sam joj odavno zaboravio, jer mi već dugo nije dostupna) izdane u Sloveniji, a prevedene nekoliko godina prije rata u Hrvatskoj - u dva balkanska rata, u drugom desetljeću prošlog stoljeća, bili izvrgnuti strahovitom teroru srpske vojske. Kraljevinu Jugoslaviju ćemo ovom prigodom preskočiti, pa ćemo pokušati objasniti kako je Srbija bila privilegirana i u "drugoj Jugoslaviji".

 
Caro diario - 114 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
07. listopada 2015.

INVALID(nost)

Prije svega, ovaj pojam je usko povezan s pojmom "AUTIZAM (autističan)", (ponajprije u smislu fizičke – a kod autizma i psihičke – defektnosti), kojeg smo obradili u broju 99. Međutim, prije nego što pokušamo povući analogije između ova dva zdravstvena fenomena, citirat ćemo iz Krležine ELZ enciklopedije iz 1958. godine upravo odrednicu "INVALID(nost)" da bismo vidjeli kako je u tadašnjoj državi bio pravno i zdravstveno reguliran odnos prema toj vrsti bolesnika.

Ono što je iz današnje perspektive najzanimljivije sadržano je pod podnaslovom "invalid rada", pa ćemo citate uzimati isključivo iz njega. To, je, dakle, po tadašnjim pravnim propisima, "osoba obuhvaćena socijalnim osiguranjem, kojoj je trajno ili za duže vrijeme potpuno ili djelomično smanjena sposobnost za rad… Ocjenjivanje stanja i stupnja smanjenja sposobnosti za rad nije jedinstveno u svim zemljama, već je usko vezano uz doseg i prirodu nacionalnog" (zapravo, državnog) "zakonodavstva, kojim je normirana socijalna zaštita invalida rada u određenoj zemlji… Prava invalida rada na socijalnu zaštitu određuju se prema stupnju i uzroku smanjenja radne sposobnosti… Socijalna zaštita invalida rada obuhvaća…" (da skratimo citat, doslovno sve – što znači da su invalidi /i/ u komunizmu bili na adekvatan način zaštićeni.)

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 5 od 14

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba