NAJVEĆE BOŽIĆNE JASLICE ČITAVE SLAVONIJE
- O.Vjenceslav Janjić
- 29.12.2023
- 719
Prema povijesnim dokumentima prve žive jaslice, u prirodnoj veličini, napravio je sv. Franjo Asiški u šumi Greccio 1223. godine. Jednako tako povijest bilježi da su na hrvatskim prostorima najstarije očuvane božićne jaslice one koje se nalaze u vrtnoj kapeli u franjevačkom samostanu na otoku Košljunu. Načinio ih je nepoznati majstor u 17. st. Koje su najljepše i najveće jaslice u Hrvatskoj još se nigdje nije moglo pročitati. Odgovor bi mogla dati spomenica franjevačkoga samostana u Cerniku, i to na stranici na kojoj su zapisana najveća građevinska ostvarenja o. Eugena Kukine, vjerojatno najpoznatijega gvardijana toga franjevačkoga samostana u novijoj povijesti. Ondje stoji da su one jaslice koje je osobno načinio o. Kukina bile najljepše i najveće, »kakvih sigurno nije bilo u cijeloj zemlji«, napisao je ondašnji kroničar.
Došavši početkom studenoga 1921. godine prvi put u Cernik, o. Eugen Kukina dao se na izgradnju i popravak oronuloga samostana i crkve, kao i gospodarskih zgrada, kad je gospodarska kriza vladala u čitavoj Europi neposredno nakon Prvoga svjetskoga rata. Među njegovim najvećim građevinskim ostvarenjima spominju se i božićne jaslice, ali kroničar ne navodi precizno koje je to godine bilo. Govori se i o izradi »Božjega groba« koji je osvijetlio električnom rasvjetom iz agregata. Najvjerojatnije je to bilo oko 1930. godine, a možda i ranije. Današnje jaslice doživjele su niz preinaka, koje je najprije skratio pokojni brat Jeremija Kolednjak, poznati graditelj jaslica u Hrvatskoj franjevačkoj provinciji svetih slavenskih apostola Ćirila i Metoda. Oronule kulise brata Jeremije zamijenjene su novima koje je naslikao profesor likovne umjetnosti Mišo Gusić. Donedavni gvardijan i župnik cerničkoga franjevačkoga samostana o. Josip Vukoja zapisao je u spomenicu 2015. godine: »Mislim da su cerničke božićne jaslice – bez lažne skromnosti – najveće, a vjerojatno i najljepše u čitavoj Slavoniji!«
Fra Vjenceslav Janjić
