OTVORENA OBNOVLJENA ZGARDA GRADSKOG MUZEJA

50 godina slikarstva Tomislava Petranovića Rvata - Thome.

50 godina slikarstva Tomislava Petranovića Rvata - Thome.

Dva značajna događaja  zbila su se sinoć u Gradskom muzeju Nova Gradiška. Nakon devet godina  završena je obnova  zgrade Muzeja  i tim povodom otvorena  retrospektivna  izložba 50 godina slikarstva Tomislava Petranovića Rvata - Thome.

Napunili su oduševljeni Novogradiščani  impozantno uređeni prostor  Muzeja,  koji je nakon obnove dobio dodatan atraktivan izložbeni prostor u potkrovlju. Izložbeni prostor  ovim je povodom popunilo 50  slika Tomislava Petranovića Rvata - Thome. Izložbu je otvorio gradonačelnik Vinko Grgić. O obnovi zgrade muzeja govorila je ravnateljica Marija Mihaljević. Zahvalila se svim dosadašnjim gradonačelnicima, posebno Vinku Grgiću koji je svojim angažiranjem doprinio da se radovi na obnovi završe  šest mjeseci prije roka. Zahvalila je također svim drugim akterima koji su dali doprinos da se obnovi barokno-klasicistička zgrada 18. i 19. stoljeća i spomeničko dobro, a Nova Gradiška i Gradski muzej dobiju  respektabilan prostor.

Projekt je u najvećoj mjeri  financiran sredstvima Ministarstva kulture, potom Grada Nova Gradiška,  Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i  Brodsko-posavske županije.

„Zajedno ćemo s gradom  u 2017. godini započeti raditi na opremanju radnih prostora, na iznalaženju stalnih depoa  izvan  muzeja  kako bi otvorili prostor i za stalni postav.  Radit ćemo i na nabavci opreme za dodatne muzejske sadržaje.  Nastavit ćemo obnovu i adaptaciju potkrovlja Općinskog suda za potrebe Muzeja. Bit ćemo kreativna ekipa i pokretači za izradu idejnog rješenja dogradnje muzeja u  njegovom dvorišnom prostoru.  Muzej nema dovoljno prostora, a ima kompleksnu građu, arheološku, kulturno-povijesnu i etnološku. Vjerujem da je Muzej slika svih nas.  Bilo kud da idemo i bilo što da radimo mi u svojim korijenima nosimo to nasljeđe  bez obzira da li je ono nacionalne kategorije ili lokalne,  ono je jedinstveno i samo naše.  U tom pravcu smo, moram reći, postavili temelje i moramo nastaviti.

U ovoj prigodi organizirali smo izložbu našeg poznatog zavičajnika Tomislava Petranovića Rvata, koja  je popraćena katalogom–monografijom. Urednici  su Miroslav Pišonić, kustos Galerijskog prostora i Silvije Petarnović. Tekst potpisuje akademik Tonko Marojević, a dizajn Silvije Petranović. Postav izložbe su osmislili Miroslav Pišonić, Silvije Petarnović i dvojica kolega arheološke ekipe Edo Kuharić i Darko Lukšić. Katalog je dvojezičan. a prijevod je obavila Nikolina Jovanović.

Tomislav  Petranović je u nekoliko navrata poklonio Muzeju nalaze s prapovijesnog arheološkog nalazišta Slavča, (5. tisućljeće prije Krista) , nalaze srednjeg kasnog brončanog doba sa Šagulja (15. 14. st. Prije Krista). Bio je i autor likovnog postava muzeja u cerničkom dvorcu i stalno prisutan u nastojanju očuvanja kulturnog nasljeđa, ali i razvitka Muzeja  i muzejske djelatnosti“,  kazala je ravnateljica Marija Mihaljević.

„Dugo znam za rad Tomislava Petranovića. Sada se ukazala prilika da se napravi monografija  i da se izložbom pokaže živost njegovog rada. Zapravo, cijelih pola stoljeća  riječ je o umjetnosti koja je izraz iskustva, koje nije samo  tehničko svladavanje  zanata nego, zapravo, prenošenje vlastitih vizija, doživljaja, mašte. Njegova mašta je na momente krenula prema svijetu vlastitog zavičaja. Prvi su pejzaži Prvča, prve su slike bile vezane uz rijeke, vode, Posavinu, a onda je kasnije uzletom krenuo u druge sfere, u sfere Staroga zavjeta s jedne strane, i suvremenoga svijeta s druge strane. Imate motive koji su poput proroka, poput viđenja apokalipse, a s druge strane sasvim aktualnih junaka i na neki način života suvremenoga.Umjetnik se prepoznaje po rukopisu.Tomislav Petranović ima izraziti linearizam, bogatu stilizaciju, njegovi oblici se zapravo pretvaraju, gotovo bih rekao, u samostalne ornamentale figure. One polijeću iz stvarnosti, njegovi prostori nisu više zemaljski. Gotovo bih rekao da su glazbeno podignuti. To je također njegova inspiracija  i imaginacija, svijet Mozarta, s jedne strane patnje, muke, a s druge strane svladavanja i nadvladavanja  životnih teškoća. Pa zato su i njegova dva imena-prvu fazu potpisuje kao Rvat, pozivajući se na iskustvo svojih predaka, a drugu terminom Thoma svoje vlastito ime pretvara u kozmopolitsko i međunarodno, jer je njegova mašta tada krenula svijetom  slobode, svijetom snova. I cijela njegova umjetnost je zapravo ostvarenje snova iz mladosti i težnja  da postigne, da ostvari, da svoje viđenje pretvori u djelo“, kazao jer akademik Tonko Marojević.

„ Povezanost umjetnosti i života je važna i tu se sintetizira ono što je moj otac imao. Doista je imao težak život, čak je 1951. otišao u Mostar u Zrakoplovnu akademiju  jer je htio  postati letač. Želja za letenjem je zapravo ovo slikarstvo. Sve ovdje levitira  ali povezano s letenjem nije čak ni faktografski“, kazao je Silvije Petranović  i zahvalio se svima na oživotvorenju ovog projekta, Novogradiščanima na dolasku, Gradu Nova Gradiška, Gradskom muzeju i svom ocu.

„Izuzetno mi je drago da smo danas ovdje na ovom prekrasnom mjestu. Težili smo tome niz godina.  Kada postavimo pitanje što je grad i što ga čini pomislit ćemo, s jedne strane,  na  građevine, crkve i prometnice pa i Muzej. S druge strane grad ne može egzistirati bez ljudi. Ti ljudi rade sadržaje, a njihova  vrijednost  pokazuje  veličinu nekog grada. Kada se bavite ovim poslom, kojim se ja zadnjih mjeseci bavim,  pitate se što trebamo učiniti da taj grad bude bolji, da  ima identitet. Čini ga i Muzej kojeg nemamo 9 godina i kino koje  nemamo već 15 godina. Da li je grad  bez teniskih terena zaista grad, da li je grad bez obnovljenog igrališta u zadnjih 25 godina grad? Sve su to pitanja koja vas zatiču kada trebate definirati smjernice razvoja grada, zadržati ljude prije svega. Naravno svatko će reći da svaku kunu trebamo uložiti u gospodarstvo. Da, ali na način da Grad otvara mogućnosti, moderira  i poboljšava uvjete investiranja, ali ne da on bude investitor. Ostala sredstva koja dobijemo od poreznih obveznika  trebamo vrlo kvalitetno uložiti u  prostore kao što je i ovaj.  Pokazalo se to u travnju  nakon što sam analizirao bitne i ključne stvari potrebne  da pokrenemo ovaj grad. Dosta sam upoznat s obnovom Muzeja jer sam jedan od sudionika.  Okupili smo  tim ljudi  i zajedno s ravnateljicom i izvođačima analizirali troškovnike i  zadali si "ratni" plan.  Prema ranijem planu  Muzej je trebalo otvoriti  u lipnju slijedeće godine, a znamo da   u praksi uvijek dođe do prolongiranja završetka radova. Radili smo stoga  i kod kuće gotovo  kao "domaću zadaću"  i došli do mogućnosti da imamo financijsko pokriće. Izvođači su bili  motivirani kao i projektanti i svi ostali   da završimo radove prije i uspjeli smo. Zato zahvaljujem svim sudionicima u gradnji. Najviše Mariji Mihaljević,  osobi koja 9 godina vodi ovaj posao, uz to se  bavi  arheološkim istraživanjima i uspijeva završiti docenturu i postane doktor znanosti. Nije bilo problema i incidenata. Sve je bilo kulturno, odmjereno i zbog toga Marija  dobro došla kući.    Sadržaje čine vrhunski kvalitetni ljudi koji potenciraju vrijednost rada i brendiraju ga. Grad promiču njegovi veliki ljudi   kao što je  i Tomislav Petranović Rvat. Drago mi je  da Grad ponizno i sa zahvalom može otvoriti ovaj prostor  i ponuditi  ga jednom velikom čovjeku koji karakterizira ovaj grad.  Mnoge stvari na njegovim slikama ćete prepoznati, da li je riječ o Prvči, ljudima iz toga naselja  ili Novoj Gradiški“, kazao je gradonačelnik Vinko Grgić, zahvalio se u ime  Grada i Novogradiščana i zamolio Silvija Petranovića  da  zahvalu prenese svom  ocu, dodavši da je Grad tu da promovira njegovo djelo.

Slične objave