NOVA GRADIŠKA, 28.   veljače 2025. - Hrvatsko društvo ekonomista i Centar kompetencija za napredno inženjerstvo Nova Gradiška organizirali su  jučer  pažnje i  hvale vrijednu panel raspravu "Uloga lokalnih zajednica u tranziciji na kružno gospodarstvo". Radi se o aktivnosti  koja će dugoročno  biti  aktualna  zbog  značaja  koji ima i problema koje treba rješavati  u  zbrinjavanju otpada, pogotovo otpada čija je  ponovna  oporaba, uz  čuvanje prostora od zagađivanja, velika  gospodarska i opće društvena korist. Istaknut je velik značaj koji u kružnoj ekonomiji  i kreiranju  strategije za održivu budućnost  imaju lokalne zajednice, od općina i gradova do županija.

 U konferencijskoj dvorani CEKOM-a   uvodno predavanje  održala je  prof. dr. sc. Nataša Drvenkar (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku),  a u panel raspravi su sudjelovali: izv. prof. dr. sc. Lana Lovrenčić Butković (Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Valentina Diviki Keblar ( članica uprave Unija Nova d.o.o.), Judita Cuculić Župa ( viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj)  i Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške.  Zbog bolesti  izostao je Adam Đanić, direktor CEKOM-a.

Moderatori du bili prof. dr. sc Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i izv. prof. dr. sc. Ivana Kovač, član Glavnog odbora Hrvatskog društva ekonomista.

 „ Ideja  ovog panela  Hrvatskog društva ekonomista i CEKOM-a  jest da se osvijesti uloga koju imaju lokalne zajednice u razvoju kružne ekonomije koju moramo poticati na  svjetskoj razini,  posebice u Europi. Činjenica jest da linearno gospodarstvo nosi niz problema, od povećanja količine otpada, štete koju stvara i svega onoga što zagađuje i definira  loše efekte na funkcioniranje naših zajednica. Kružna  ekonomija je  mogućnost  i potencijal da se smanje troškovi i podiže razina konkurentnosti.

 CEKOM i  Hrvatsko društvo ekonomista  žele maksimalno potaknuti kružnu  ekonomiju i  istaknuti neke od odličnih primjera u Hrvatskoj  kako to treba raditi. Nama treba  otpad, nama treba  oporaba i  korištenje materijala kako bi opet  bili iskorišteni u funkcioniranju i izgradnji  konkurentske sposobnosti  hrvatskog gospodarstva. Nažalost, Hrvatska nije na vrhu kružne ekonomije u Europi.  Ima, međutim, potencijala da u idućih pet godina  ostvari  dobre i kvalitetne rezultate. Očekuje se da će prelazak na kružno  gospodarstvo biti poboljšanje od  nekoliko triliona eura  na europskoj razini.  Ako napravimo pomake u Hrvatskoj možemo podići našu  produktivnost i nacionalnu konkurentnost te osvijestiti ulogu lokalnih zajednica  i svih nas  jer oporaba, odnosno  kružna ekonomija, ne počiva samo na  velikim sustavima nego i na malim i srednjim poduzećima i nama  pojedincima.

 Velike su  koristi jer  podižemo efikasnost  i ne  zagađujemo prostor, a možemo više puta iskoristit stvari i smanjiti  razinu otpada, odnosno onga što nazivamo onečišćenjem. Jako je važno potaknut ćemo razvoj  malog i srednjeg poduzetništva  svih onih koji mogu na temelju elemenata kružne ekonomije  razviti svoje poduzetničke pothvate.  Lokalna zajednica ima jednu od najvažnijih uloga, EU ima svoju regulativu,  država daje okvir, nacionalne kompanije koje sudjeluju u oporabi mogu dati svoj doprinos  ali bez lokalne zajednice, općina, gradova, i županija ne može se napravit  veliki pomak“, kazao je Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

 Dr. sc. Valentina Diviki Keblar,  članica uprave Unija Nova d.o.o specijalizirane za reciklažu neopasnog otpada kaže da  je  najbolja suradnja je  s jedinicama lokalne samouprave  jer im je  u interesu zaposliti stanovništvo i  razvrstati otpad tamo gdje  nastaje  kako bi bio što korisniji u kružnoj ekonomiji.

Dodaje  da građani nisu nesvjesni  stanja ali da trebaju točne podatke, gdje i  kako, a da će edukacija i transparentnost potaknuti svakog građanina da radi na dobrobit sebe  i zajednice. Vjeruje  da se u suradnji s lokalnim poduzećima, kroz edukaciju, počevši od mlađih naraštaja, te  transparentnih pokazatelja može pokazati i dokazati da kružno gospodarstvo nije samo slovo na papiru već da je to nešto što se provodi.

 Gradonačelnik Vinko Grgić je naglasio da grad Nova Gradiška ima  puno toga svima za pokazati, što i kako se radi i  biti primjer dobre prakse.

„ Izgrađeno je reciklažno dvorište, a  po pitanje energetske učinkovitosti grad nema računa za utrošenu električnu energiju  jer proizvodi svoju,  završena je strategija  zelenog urbanog razvoja,  a  jedan oblik kružnog gospodarstva smo ostvarili upravo ovdje gdje se danas nalazimo“,  rekao je gradonačelnik i  ukazao na probleme u ministarstvima i državi  vezano za promjene legislative u slučaju novih rješenja  ili promjena politika jer da bi se promijenio zakon treba provesti prethodne rasprave, prethodno  savjetovanje i  nekoliko čitanja u Saboru za što je potrebno dvije do tri godine.